Katedra za ruski jezik i književnost osnovana je 1961/62. godine, a prerasla je u Odsjek za slavenske jezike i književnosti 1972. godine, uz mogućnost kombiniranja sa drugim studijskim grupama i nastavnim predmetima. U početku je studij bio organiziran kao trogodišnji a zatim kao četverogodišnji studij.

Znatan broj studenata na Katedru je dolazio po završetku Više pedagoške škole nastavljajući studij ruskog jezika i književnosti. Sa Više pedagoške škole prešli su i prvi nastavnici: profesor Rikard Kuzmić, ujedno i prvi šef Katedre, i profesor Tatjana Šeremet.

Prvi asistenti i drugi saradnici bili su Milica Milidragović, Marija Ančić, Nazif Kusturica a nešto kasnije Olga Janić, Svetlana Beodranski i Milovan Milinković. Katedra se intenzivnije razvija od 1964. godine, izborom asistenata i saradnika koji su na ovoj Katedri uspješno završili studij. To su bili Dimitrije Veselinović, Bogdan Dabić, Aleksandar Done, Gordana Besarović i Branko Tošović. U tom periodu Katedra je dobila i stalne lektore – izvorne govornike: Zofju Maliszewsku-Vuković (poljski jezik) i Nataliju Minajevu (ruski jezik). Kvalitet studija povećao se dolaskom prof. dr. Malika Mulića na Filozofski fakultet. Odlaskom prof. Rikarda Kuzmića u mirovinu (1971), smrću Tatjane Šeremet (1975) i preranom smrću dr. Marije Ančić-Obradović (1979), Odsjek je bio znatno oslabljen. Unatoč tome, na Odsjeku se radilo na poboljšanju nastave, čemu je doprinio izbor asistentica Nirman Moranjak i Marine Katnić. Na Odsjeku je nastavu iz ruske književnosti 80-ih godina izvodila i Vedrana Masleša.

Dolaskom Ilijasa Tanovića na Odsjek važno mjesto dobila je i nastava primijenjene lingvistike, teorije prevođenja i metodike. Na Odsjeku je u dopunskom radnom odnosu radio i mr. Borisav Tošić. Na kvalitet rada Odsjeka pozitivno je utjecao dobar izbor asistenata – Safeta Keše (ruski jezik) i Adijate Ibrišimović-Šabić (ruska književnost). U kratkom periodu pred 1992. godinu radila je i Gorjana Dragišić kao asistentica za rusku književnost.

Devedesetih godina 20. stoljeća osnovana je Katedra za poljski jezik i književnost, a poljski je dobio status B-predmeta. Nastava se odvijala uz pomoć gostujućih nastavnika iz Zagreba i Beograda (prof. dr. Zdravko Malić i prof. dr. Gordana Jovanović), da bi postupno bili izabrani asistenti –  mr. Snežana Kondić (poljski jezik) i Orhan Wasilewski (poljska književnost). U jednom periodu bio je angažiran i prof. dr. Nenad Vuković. Katedra je prestala sa radom 1992. godine.

Tokom 90-ih i u prvoj deceniji 2000-ih na Odsjeku u punom angažmanu radila su samo dva nastavnika, dva viša asistenta i professor emeritus Nazif Kusturica. Od 2010. godine i smrti profesora Ilijasa Tanovića, koji je do bolesti bio i predsjednik Vijeća Odsjeka, pa sve do 2015, prof. dr. Marina Katnić-Bakaršić bila je jedini nastavnik na Odsjeku, a ujedno je obavljala i dužnost predsjednice Vijeća Odsjeka.

Odsjek je postupno jačao od 2010. godine, kada je za asistenta za ruski jezik a potom i višeg asistenta izabrana Linda Prugo-Babić (bila zaposlena do 2016) i posebno od 2015. godine kada je, nakon odbrane doktorske disertacije,  dr. Adijata Ibrišimović-Šabić izabrana u zvanje docenta za rusku književnost.

Amela Ljevo-Ovčina, nakon odbranjene doktorske disertacije na Šleskom univerzitetu u Katowicama (Poljska), izabrana je za docenta na oblast ruski jezik (2018). Kratko vrijeme asistent za rusku književnost bio je i Marko Bačanović, MA.

Za razvoj Odsjeka značajno je otvaranje lektorata češkog jezika (2008) i lektorata slovenačkog jezika (2015), čime je Odsjek postao u pravom smislu slavistički. Kao lektorica za češki jezik trenutno radi Jana Skoumalová. Vidljivost Odsjeka povećana je zahvaljujući radu i projektima koje je realizirao slovenski lektor mr. Pavel Ocepek, dobitnik priznanja za pedagoški rad
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani (2019). Nastavnim planom i programom za 2019/2020. planirano je angažiranje lektora za ruski jezik, kao i uvođenje lektorata poljskog jezika.

Nastavnici i saradnici Odsjeka objavili su i objavljuju znatan broj monografija, stručnih i naučnih radova iz različitih jezičkih i književnih oblasti te niz udžbenika i priručnika za nastavu ruskog jezika na svim nivoima. Neke od knjiga naših profesora danas su udžbenici na katedrama u regiji i izvan nje. Tu su i brojni prijevodi književnih, naučnih i stručnih djela. Odsjek je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća organizirao seminare za nastavnike ruskog jezika iz cijele BiH, a kasnije i skup Sarajevski slavistički dani, za što su posebno zaslužni prof. dr. Branko Tošović i prof. dr. Nazif Kusturica. Pokrenuti su Zbornici Sarajevski slavistički dani i časopis Slavist. Odsjek je bio uključen u Međunarodnu asocijaciju nastavnika ruskog jezika i književnosti (MAPRJAL). Članovi Odsjeka aktivno sudjeluju i u radu Slavističkog komiteta BiH i organizaciji Bosanskohercegovačkih slavističkih kongresa. Odsjek je u suradnji sa Burch univerzitetom organizirao i dva Rusistička foruma, nakon čega su objavljeni i zbornici radova nastavnika i saradnika. Odsjek se aktivno uključio u Erasmus + program razmjene nastavnika i studenata, pa su naši nastavnici gostovali na Slavistici Šleskog univerziteta u Katowicama i na Sveučilištu u Zagrebu a gostujući predavači dolazili su iz Poljske, Rusije, Slovačke, Austrije, Slovenije, Češke i Njemačke. Više generacija naših saradnika i studenata dobilo je stipendije Instituta za ruski jezik A. S. Puškin i Univerziteta Hercen u Sankt-Peterburgu.

Pored niza odbranjenih završnih diplomskih radova iz ruskog jezika i ruske književnosti, na Odsjeku je 2014. nakon više decenija odbranjena prva doktorska disertacija iz ruske književnosti (dr. Adijata Ibrišimović-Šabić), a 2017. i prva doktorska disertacija iz ruskog jezika na Doktorskom studiju iz lingvistike po bolonjskom sistemu studiranja (dr. Linda Prugo-Babić).

Važno priznanje i podsticaj Odsjeku, posebno u naporima da se razvija interes za učenje ruskog jezika, jeste i najviše državno priznanje za doprinos izučavanju ruskog jezika i književnosti – Medalja “Aleksandar Sergejevič Puškin”, kojom je odlikovan prof. dr. Ilijas Tanović 2008. godine, kao i nagrada za najuspješnijeg profesora u studijskoj god. 2010/2011, koju je Univerzitet u Sarajevu na prijedlog Filozofskog fakulteta dodijelio prof. dr. Marini Katnić-Bakaršić. Važno je spomenuti da je prof. dr. Marina Katnić-Bakaršić u decembru 2018. izabrana za dopisnu članicu ANUBiH.

Članovi/-ice Odsjeka za slavenske jezike i književnosti danas su:

Akademkinja i redovna profesorica dr. Marina Katnić-Bakaršić, vanredna profesorica dr. Adijata Ibrišimović-Šabić, doc. dr. Amela Ljevo-Ovčina, lektor mr. Safet Kešo, asistentice Dženana Hajdarpašić, MA i Jelena Grebenar, MA, kao i strani lektori mr. Pavel Ocepek i Jana Skoumalová, MA.

Studijski programi

Na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti mogu se upisati studijski programi I. ciklusa (kao  redovni, samofinansirajući i vanredni studenti) u trajanju od tri godine, odnosno 6 semestara (180 ECTS) za sticanje zvanja BAKALAUREAT/BACHELOR.

Studijski programi I ciklusa

Jednopredmetni studij

Ruski jezik i književnost

Dvopredmetni studij

Ruski jezik i književnost i druga studijska grupa

Nakon završenog I. ciklusa studija, studenti mogu upisati studijski program II. ciklusa (kao  redovni, samofinansirajući i vanredni studenti) u trajanju od dvije godine, odnosno 4 semestra (120 ECTS) za sticanje zvanja MAGISTAR/MASTER.

Studijski programi II ciklusa 

Jednopredmetni studij

Ruski jezik i književnost - nastavnički smjer

Dvopredmetni studij

Ruski jezik i književnost nastavnički smjer i druga studijska grupa

• Prethodna