Odsjek za orijentalnu filologiju
- Objavljeno: Utorak, 25 Maj 2021 15:25
- Klikova: 7249
Među malobrojnim odsjecima i katedrama s kojima je 1950. započeo sa radom Filozofski fakultet u Sarajevu bila je i Katedra za orijentalnu filologiju, koja je u kasnijim godinama prerasla u Odsjek za orijentalistiku (orijentalnu filologiju). Prvi profesori - osnivači katedre bili su prof. dr. Šaćir Sikirić i docent Nedim Filipović. Sikirić je predavao arapski jezik i arapsku književnost te perzijski jezik, a Filipović je predavao turski jezik. Kao ispomoć u ostvarivanju ambiciozno zamišljenih planova i programa nastave na Katedri za orijentalnu filologiju ubrzo su bili angažirani Besim Korkut (za arapski jezik) i Hamid Hadžibegić (za turski jezik i osmansku paleografiju i diplomatiku), u to vrijeme naučni saradnici u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Njima će se priključiti za nastavu arapskog jezika i Omer Mušić.
Osnivači Katedre za orijentalnu filologiju nisu imali uzor u bilo kojoj sličnoj katedri ili odsjeku u bivšoj Jugoslaviji ili svijetu. Bosanskohercegovačko društvo zahtijevalo je specifičan studij za obrazovanje stručnjaka koji će biti istovremeno spremni baviti se izučavanjem arapskog, turskog i perzijskog jezika i klasičnih i modernih književnosti na tim jezicima, ali i istraživati osmanske izvore za opću i kulturnu povijest naroda Bosne i Hercegovine i njenog šireg okruženja u vrijeme osmanske vlasti. Posebno se ukazala potreba za izučavanjem bogate rukopisne građe, koja je, iako pisana arapskim, turskim i perzijskim jezikom, predstavljala također važan segment bošnjačke baštine, jer su je Bošnjaci oblikovali tokom četiri stoljeća osmanske vlasti u BiH. Stoga je od samog početka studij orijentalistike koncipiran tako da su se kao glavni A-predmeti izučavali arapski i turski jezik, B-predmet je mogao biti nacionalna historija, srpskohrvatski jezik i neki indoevropski jezik, a C-predmet je bio perzijski jezik.
Zbog sve većeg zanimanja za studij orijentalistike, Odsjek se sve više razvijao, angažirajući i spoljne saradnike, koji su doprinijeli održavanju kvaliteta nastave. To su bili prof. dr. Teufik Muftić, poznati i tada već afirmirani arabista, turkolog osmanista mr. Ešref Kovačević i iranisti Salih Trako i dr. Džemal Ćehajić. Kako se intezivno radilo na podizanju vlastitog kadra, koji će u narednim decenijama biti nosilac svih aktivnosti u radu i napredovanju Odsjeka, 60-tih godina prošlog stoljeća primljeni su asistenti Sulejman Grozdanić, Srđan Janković, Vančo Boškov i Bećir Džaka. Svi će oni, bilo odlaskom u mirovinu ili preranom smrću završtiti svoj angažman na ovom odsjeku kao redovni profesori. Dr. Srđan Janković bio je do umirovljenja profesor arapskog jezika, dr. Sulejman Grozdanić profesor arapske književnosti, dr. Vančo Boškov profesor turske književnosti i dr. Bećir Džaka profesor perzijskog jezika i perzijske književnosti. Upotpunjavanjem kadra Katedra u drugoj deceniji postojanja se mijenja tako što je podijeljena u dvije sekcije kao odvojene A-discipline: sekciju turskog jezika i književnosti i sekciju arapskog jezika i književnosti. Kao B-predmet mogle su biti uzajamne jedna drugoj ili se kao drugi predmet mogao izabrati neki od indoevropskih jezika koji se izučavaju na Fakultetu ili pak nacionalna historija, srpskohrvatski jezik, filozofija, sociologija. Tamo gdje se učio turski jezik i književnost perzijski se i dalje izučavao kao C-predmet. Od 1967. uvedena je nastava metodike arapskog jezika da bi diplomirani studenti stekli uvjet za zvanje profesora.
Omogućavanje studija arapskog jezika bez nacionalne povijesti bilo je inicirano novom društvenopolitičkom situacijom otvaranja prema nesvrstanom svijetu, arapskim i islamskim zemljama, tako da su bili potrebni brojni prevodioci, žurnalisti i diplomate sa znanjem arapskog jezika.
Istovremeno, Orijentalni institut u Sarajevu je izrastao u značajnu znanstvenu ustanovu, koja je također upošljavala određen broj mlađih perspektivnih istraživača, koji su opet svoju pažnju usmjeravali ka nacionalnoj historiji, s posebnim težištem na proučavanju književne baštine Bošnjaka koja je nastajala u vrijeme osmanske vlasti u BiH.
Godine 1971. Katedra prerasta u Odsjek za orijentalne jezike i književnosti, koji je u početku imao dvije katedre: katedru za arapski jezik i književnost i katedru za turski jezik i književnost, a ubrzo dobiva i treću – katedru za perzijski jezik i književnost, kada se perzijski jezik i književnost podižu na stepen B-discipline, odnosno trogodišnji studij. Uvode se i novi kolegiji kao što su Orijentalno-islamska civilizacija, Osmanski jezik, Historija arapskog jezika sa uvodom u semitistiku, Osnovi arapske metrike i stilistike.
U cilju kadrovskog jačanja Odsjeka 70-tih godina angažiran veći broj mladih saradnika: Vasja Sterle, Nada Bojanić, Naida Mehmedagić-Sušić, Jasna Šamić, Ekrem Čaušević, Amir Dervišević, Dragana Kujović, Kerima Filan, Aida Damadžić, Slobodan Ilić, Nada Žan, Pajo Avirević, Vesna Đukić. Godine 1990. postojećem nastavnom kadru priključio se i prof. dr. Amir Ljubović na oblasti Orijentalno-islamska civilizacija, a 1991. prof. dr. Fehim Nametak na oblasti Turska književnost.
Pred samu agresiju na BiH jedan broj nastavnika i saradnika se zatekao izvan Sarajeva, a tokom rata (1992-1995) jedan broj je napustio Fakultet. Time je Odsjek došao u tešku kadrovsku situaciju, pa je za realizaciju Nastavnog plana sa Orijentalnog instituta angažiran prof. dr. Esad Duraković za arapski jezik i arapsku književnost koji je svoj radni vijek nastavio na Odsjeku. U realizaciji nastave, izvjestan period, učestvovali su s Orijentalnog instituta dr. Lejla Gazić, dr. Fazileta Hafizović, dr. Amina Šiljak-Jesenković, te prof. dr. Jusuf Ramić sa Fakulteta islamskih nauka, i Jasmina Pulić kao asistent na arapskom jeziku. Doprinost radu Odsjeka dali su bibliotekari Lamija Hadžiosmanović, Safija Bajramović i Sadžida Bjelak.
Sveukupni proces razvoja Odsjeka za orijentalnu filologiju, od unapređenja i grananja njegovih studijskih programa do stalnog kadrovskog osnaživanja, predan nastavnički rad i zapaženi rezultati njegovih članova na naučnoistraživačkom planu, brižljivo građene veze i saradnja sa srodnim akademskim i istraživačkim centrima širom svijeta, potvrda da su da je Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, bez ikakve dvojbe, najznačajniji orijentološki centar u ovom dijelu Evrope. O tome svjedoče međunarodne nagrade i priznanja članova Odsjeka među kojima su: UNESCO-va međunarodna nagrada SHARJAH PRIZE FOR ARAB CULTURE 2003. (dr. Esad Duraković), Međunarodna nagrada Doprinos turskom svijetu (TÜRKSAV) za 2009. godinu(dr. Fehim Nametak), Priznanje predsjednika Republike Turske za doprinos saradnji između dviju zemalja za 2017. godinu(dr. Kerima Filan), Priznanje predsjednika Republike Turske za doprinos saradnji između dviju zemalja za 2017. godinu (dr. Kerima Filan), Deveta međunarodna nagrada FARABI za najbolji istraživački projekat u 2017. godini za knjigu „Višejezičnost u Mesneviji Dželaluddina Rumija"(dr. Munir Drkić), Član žirija The International Prize for Arabic Fiction za 2016 godinu (dr. Munir Mujić).
Nastavnici/-ice i saradnici/-ice
Članovi/-ice Odsjeka za orijentalnu filologiju danas su:
Dr. Kerima Filan, dr. Namir Karahalilović, dr. Sabina Bakšić, dr. Alena Ćatović, dr. Elma Dizdar, dr. Munir Mujić, dr. Đenita Haverić, dr. Munir Drkić, dr. Amra Mulović, dr. Mirza Sarajkić, dr. Ahmed Zildžić, Suada Muharemović, mr. Mirsad Turanović, mr. Velida Mataradžija, Edina Nurikić, MA, Mirnes Duranović, MA, Amina Ajdinović-Mehović, MA, Merisa Đido, MA, Sinanudin Tatarević, MA.
Studijski programi
Na Odsjeku za orijentalnu filologiju se mogu upisati studijski programi I. ciklusa u svojstvu redovnog, redovnog samofinansirajućeg i vanrednog studenta u trajanju od tri godine, odnosno 6 semestara (180 ECTS) za sticanje zvanja BAKALAUREAT/BACHELOR.
Studijski programi I. ciklusa studija
Jednopredmetni studij
Arapski jezik i književnost
Turski jezik i književnost
Perzijski jezik i književnost
Dvopredmetni studij
Arapski jezik i književnost i druga studijska grupa
Turski jezik i književnost i druga studijska grupa
Perzijski jezik i književnost i druga studijska grupa
Nakon završenog I. ciklusa studija, studenti mogu upisati studijski program II. ciklusa u svojstvu redovnog, redovnog samofinansirajućeg i vanrednog studenta u trajanju od dvije godine, odnosno 4 semestra (120 ECTS) za sticanje zvanja MAGISTAR/MASTER.
Studijski programi II. ciklusa studija
Jednopredmetni studij
Arapski jezik i književnost
Turski jezik i književnost
Perzijski jezik i književnost
Dvopredmetni studij
Arapski jezik i književnost i druga studijska grupa
Turski jezik i književnost i druga studijska grupa
Perzijski jezik i književnost i druga studijska grupa