Odsjek za pedagogiju osnovan je 1963. i prva generacija studenata koja  je upisala studij na ovom Odsjeku upisala se šk. 1963/64. godine. Pedagoške znanstvene discipline razvijale su se na Filozofskom fakultetu, u okviru Odsjeka za filozofiju, znatno prije osnivanja samog Odsjeka, gdje je okupljen neophodan  kadrovski i organizacijski potencijal. Prvi stalni nastavnici na novoosnovanoj katedri a kasnije Odsjeku za pedagogiju, na pedagoškim predmetima bili su  Petar Mandić, Nikola Filipović, Branko Rakić, Muhamed Muradbegović, a nastavnici na predmetima iz psihologije Aleksandar Bojkovski i Ismet Dizdarević. Pored stalnih nastavnika, jedan broj gostujućih profesora pomogao je stasanju i kadrovskom jačanju Odsjeka za pedagogiju: Zlatko Pregrad, Mihajlo Ogrizović, Boris Petz iz Zagreba, te Borivoje Samolovčev, Tihomir Prodanović i Radivoj Kvaščev iz Beograda. Nesebičnu pomoć u daljnjem razvoju Odsjeka dali su i još neki profesori: Dragutin Franković, Anđelko Krković, Mladen Zvonarević, Nenad Havelka, Muhamed Dervišbegović i dr.

Od 1969. Odsjek za pedagogiju, u skladu s društvenim potrebama, transformiran je u Odsjek za pedagogiju i psihologiju. Zapravo, u tim procesima transformiranja Odsjek najprije nosi naziv Odsjek za pedagogiju s psihologijom, a nešto kasnije mijenja ime u Odsjek za pedagogiju i psihologiju. Odsjek za pedagogiju danas radi kao kadrovski jak i polaznicima atraktivan Odsjek, obrazujući u toku petogodišnjeg studija pedagoge kao stručnjake za oblast odgojno-obrazovnog rada u školskim institucijama, ali i šire. RRazvoj Odsjeka stvorio je dobre pretpostavke za jačanje stručnog i znanstvenog potencijala i u oblasti psihologije. U to vrijeme na Odsjeku za pedagogiju i psihologiju razvijali su se i kadrovski stasali psiholozi Ismet Dizdarević, Nedjeljka Gajanović, Ratko Dunđerović, Ejub Čehić, Petar Stojaković, Renko Đapić i dr. Od šk. 1988/89. iz Odsjeka za pedagogiju i psihologiju izdvajaju se dva samostalna odsjeka, Odsjek za pedagogiju i Odsjek za psihologiju. Danas su to dva kadrovski jaka i na Filozofskom fakultetu značajna odsjeka, čiji ugled u stručnoj i znanstvenoj javnosti stalno raste.

Od samog početka rada Odsjeka za pedagogiju, nastavnici, a kasnije i prvi diplomirani studenti aktivno sudjeluju u javnom i kulturnom životu naše zajednice. Odsjek za pedagogiju imao je i ima neprocjenjiv značaj za obrazovanje profila školskog pedagoga, nezamjenjivog stručnog kadra koji je svoje mjesto našao u gotovo svakoj školi u BiH, ali i u drugim djelatnostima. Diplomiranih pedagoga ima danas u oblastima izdavaštva, novinarstva, kulture, umjetnosti, zatim u politici, socijalnom radu, nevladinom sektoru koji se bavi obrazovanjem i pravima djeteta i dr. Nekoliko najznačajnijih pedagoških časopisa, kao što je Naša škola, Prosvjetni list, Porodica i dijete, Obrazovanje odraslih, u pravilu su uređivali nastavnici i članovi Odsjeka za pedagogiju ili ugledni diplomirani studenti i afirmirani suradnici ovog Odsjeka. Odsjek je bio i ostao mjesto okupljanja  prosvjetnih radnika i kadrova koji su se bavili kreiranjem prosvjetne i obrazovne politike, rukovoditeljskim funkcijama u oblasti obrazovanja te stručnim i znanstvenim radom.

Nastavnici ovog Odsjeka svesrdno su pomagali u razvijanju i jačanju pedagoškog kadra u drugim sredinama i na drugim univerzitetima u Bosni i Hercegovini. Oni su od samog početka stasanja Odsjeka aktivno sudjelovali u nastavi pedagoške grupe predmeta na brojnim nastavničkim fakultetima Univerziteta u Sarajevu, kao i na nastavničkim fakultetima nekih drugih univerziteta u BiH. Članovi Odsjeka obavljaju mnoge značajne funkcije i aktivnosti, ne samo u oblasti obrazovanja, znanosti i kulture, nego i u domenu javnog i političkog života. Oni su aktivno sudjelovali u razvijanju pedagoških udruženja, stasanju i afirmaciji pedagoških glasila, obavljali su ministarske funkcije, funkcije predsjednika Predsjedništva BiH (Nikola Filipović), kao i funkcije prorektora, dekana i prodekana, te sudjelovali na brojnim pedagoškim skupovima i susretima u zemlji i inozemstvu. Dvoje nastavnika su i članovi ANUBiH: dr. Petar Mandić i dr. Adila Pašalić Kreso. Pored nastavnog rada i naučnog osposobljavanja stručnjaka iz prakse zainteresiranih za znanstveno-istraživački rad, nastavnici i suradnici ovog Odsjeka objavili su niz zapaženih monografija, studija, udžbenika, zbornika i priručnika.

Pedagoška biblioteka je dobro opremljena, kako domaćom tako i stranom literaturom. Od osnivanja biblioteke odgovarajuće stručne poslove je dugi niz godina obavljala Sunčica Cerić, zatim je u jednom kraćem razdoblju na tim poslovima radila Sadžida Bjelak, zatim Vesna Čolović, a danas Elvira Poljak.

Danas se studij na Odsjeku za pedagogiju organizira u tri ciklusa, pa dodiplomski studij traje tri, a postdiplomski dvije godine. Na oba studijska nivoa postoje opcije jednopredmetnog ili dvopredmetnog studija, što je i tradicionalno postojalo kao mogućnost pri Odsjeku za pedagogiju. Dvopredmetni studij može se  kombinirati s većinom drugih studijskih grupa na Filozofskom fakultetu. Nastavni plan i program studiranja na Odsjeku redovno je bio inoviran i usklađivan s potrebana društva i struke. Odsjek je među prvima na Fakultetu uveo izborne predmete na svim studijskim godinama te usmjerenja u završnoj godini. Slijedeći tokove Univerzitetskog reformskog bolonjskog procesa  od 2005. godine, Odsjek je ponudio i nudi inovacije u svojim planovima i programima, stalno propitujući adekvatnost novih koncepata za suvremene potrebe znanosti i tržišta rada. 

Studij pedagogije svake godine privuče velik broj svršenih srednjoškolaca. Pored redovne nastave, Odsjek za pedagogiju, u okviru aktivnosti vezanih uz ideju cjeloživotnog učenja i permanentne stručne izobrazbe nastavnog kadra, redovno organizira i jednosemestralno ili dvosemestralno pedagoško obrazovanje nastavnika srednjih stručnih škola, koji ovo obrazovanje nisu stekli za vrijeme svog (do)diplomskog obrazovanja.

Do sada je na Odsjeku za pedagogiju diplomiralo i steklo zvanje profesora pedagogije 2156 kandidata, znanstveni stupanj magistra postiglo je 161, a znanstveni stupanj doktora znanosti 79 kandidata. Nakon uvođenja Bolonje, I ciklus studija završilo je 511, a drugi ciklus 258 kandidata. Ukupno je do ove akademske godine organizirano deset programa postdiplomskih, magistarskih i specijalističkih studija. Prvi je otvoren 1971/72, a zatim slijede generacije postdiplomaca: 1974/75; 1978/79; 1979/80; 1982/83; 1986/87; 1988/89; 1997/98; 2001/02; 2005/06, 2008/09. Pokrenut je i doktorski studij 2016.godine pod nazivom Teorije i istraživanja kreativnog odgoja i obrazovanja. Polaznici ovih studija bili su uglavnom diplomirani studenti pedagogije, pedagogije-psihologije, ali i nekih drugih usmjerenja koja se stječu pretežito na nastavničkim fakultetima. Kandidati su bili iz svih dijelova BiH, a također iz gotovo svih republika i pokrajina bivše zajedničke države Jugoslavije. U nastavi na postdiplomskim studijama sudjelovali su profesori brojnih drugih fakulteta i univerziteta: Mladen Zvonarević, Nikola Nikša Šoljan, Vladimir Mužić, Boris Petz, Vlasta Spitek, Vlatko Previšić, Neven Hrvatić, Milan Matijević, Vedrana Spajić Vrkaš - iz Zagreba, Tihomir Prodanović, Dušan Savičević, Radivoj Kvaščev, Nikola Potkonjak, Ivica Radovanović - iz Beograda, France Strmčnik iz Ljubljane, Emil Kamenov – iz Novog Sada, Ljubomir Berberović, Arif Tanović, Hasan Hadžiomerović, Zlata Grebo, Tvrtko Švob, Amir Ljubović, Srebren Dizdar, Marina Katnić-Bakaršić, Jasna Bajraktarević, Kemal Bakaršić, Senada Dizdar – iz Sarajeva i drugi. U realizaciji postdiplomskog studija Humanizacija odnosa među polovima sudjelovala su čak 23 profesora-eksperta izvan Odsjeka. Jedan od najznačajnijih postdiplomskih studija je internacionalni magistarski studij Individualizacija i inkluzija u obrazovanju, organiziran s finskim Univerzitetom iz Joensuua (2001-2002), na kojem je nastava ravnopravno realizirana na maternjem i na engleskom jeziku. Dio nastave izveden je za vrijeme jednomjesečnog studijskog boravka polaznka u Finskoj. Polaznici ovog postdiplomskog studija stekli su diplome podjednako validne i u BiH, i u Finskoj, a finska diploma priznata je u cijeloj Evropi. Prva promocija ovih internacionalnih magistara pedagoških nauka obavljena je u septembru 2005. godine u sklopu obilježavanja 55. obljetnice osnivanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Odsjek je 2007. godine organizirao XIII. Svjetski kongres udruženja komparativnih pedagoga: Živjeti zajedno: edukacija i interkulturalni dijalog. Odsjek je, također, obilježio 50 godina svoga postojanja konferencijom Ka novim iskoracima u odgoju i obrazovanju, 2013.godine. Svoju 55 obljetnicu Odsjek je obilježio 2018.godine, Drugom međunarodnom znanstveno-stručnom konferencijom pod istim imenom.

Nastavnici Odsjeka za pedagogiju redovno surađuju s ustanovama za permanentno stručno usavršavanje i razvoj nastavnika, kako domaćim tako i međunarodnim, sudjeluju u znanstveno-istraživačkom radu na domaćim i stranim projektima (TEPD, CES, COI, OSCE, UNDP, CEEPUS, ERASMUS+, UNICEF) te objavljuju radove u domaćim i stranim časopisima i publikacijama. Neki nastavnici su više puta pozivani kao gostujući profesori na druge univerzitete, u Europi i SAD, koristili su studijske boravke i Fulbright stipendije. Od rata naovamo, Odsjek je ostvario uspješnu suradnju u razmjeni nastavnika, studenata, literature ili sudjelovanjem u zajedničkim projektima, s nekoliko stranih univerziteta: University of Pittsburgh, University of Dayton, University of Michigan, Teachers College pri Columbia University, Kent-State University, Florida International University, Yale University, SAD, University of Joensuu i University of Jyvaskyla, Finska, te Pedagogičejski Univerzitet «Sergej Jesenjin» – Rjazanj, Rusija, Tehnički Univerzitet, Liberec, Češka Republika, Filozofski fakultet Zagreb, Hrvatska, Filozofski fakultet Ljubljana, Filozofski fakultet Maribor, Slovenija, Filozofski fakultet Beograd, Filozofski fakultet Novi Sad, Srbija. Odsjek je do sada više puta bio domaćin gostujućim  profesorima za vrijeme njihovih studijskih boravaka na Univerzitetu u Sarajevu.

Od akademske 2017/18.godine na Odsjeku je pokrenut i poseban program iz oblasti Specijalne pedagogije čime Odsjek odgovara na društvena kretanja i potrebe aktualne pedagoške prakse.

Od osnivanja Odsjeka za pedagogiju nastavu su izvodili kao stalno zaposleni sljedeći nastavnici, suradnici i asistenti: Nikola Filipović, Petar Mandić, Branko Rakić, Muhamed Muradbegović, Darinka Mitrović, Marko Palekčić, Maja Bakić-Đurić, Veljko Banđur, Ismet Dizdarević, Ratko Dunđerović, Renko Đapić, Petar Stojaković, Vladimir Erceg, Nedjeljka Gajanović, Hašim Muminović, Milenko Brkić, Mujo Slatina, Mladen Bevanda, Adila Pašalić-Kreso, Lidija Pehar-Zvačko, Dževdeta Ajanović, Mirjana Mavrak, Azra Jajatović, Fuad Hegić, Amir Pušina, Lejla Kafedžić, Lejla Osmić, Emina Dedić, Snježana Šušnjara, Sandra Bjelan, Dženeta Camović, Amina Isanović, Edina Nikšić Rehibić, Anida Sadiković i Meliha Suljagić, Amina Smajović.

Odsjek je radio i u vrijeme rata zahvaljujući nastavnicima: Nikoli Filipoviću, Hašimu Muminoviću (predsjednik Odsjeka ratnih godina), Muji Slatini, Mladenu Bevandi i asistentici Mirjani Mavrak. Pridonijeli su i radu Odsjeka za psihologiju koji je ostao samo s jednim nastavnikom, Renkom Đapićem.

Sada na Odsjeku rade dvije redovne profesorice (Lidija Pehar-Zvačko i Snježana Šušnjara, trenutno pročelnica Odsjeka), tri izvanredna profesora (Mirjana Mavrak, Lejla Kafedžić i Amir Pušina), četiri docentice (Lejla Osmić, Emina Dedić Bukvić, Dženeta Camović i Sandra Bjelan-Guska), tri više asistentice (Amina Isanović Hadžiomerović, Merima Zukić i Edina Nikšić Rebihić) i tri asistentice (Anida Sadiković, Meliha Suljagić, Amina Smajović).